Izvor: Monitor

rajkovicGdje naći pouzdanog poslovnog ortaka u oluji globalne ekonomske krize? U tranzicionoj Crnoj Gori – a u tranzicji smo već dvije decenije, pa je ona ovdje prirodno stanje stvari – uhodana kumovska veza ima prednost. Krajem 2008. Milo Đukanović je objavio kako je firma Global Montenegro, u kojoj ima 50 odsto vlasništva, dobila kredit od pet miliona eura kod Hipo Alpe Adrija banke. Kredit je uložen u kupovinu 20.000 kvadratnih metara u Budvi (naselje Podkošljun).

Global Montenegro osnovao je januara 2007. Vuk Rajković-Vučko, biznismen iz Podgorice, a Đukanović je postao suvlasnik 25. februara prošle godine – samo četiri dana prije nego što se vratio na fukciju premijera.

U julu 2008. Zavod za izgradnju Budve je uvažio zahtjev Global Montenegra da se na placu dodaju dvije podzemne garaže za već ucrtane objekte. Nakon kraha tržišta nekretnina, zimus je premijer kazao kako njegov ortak iz Global Montenegra “ispituje tržište”, radi prodaje zemljišta u Budvi.

Mediji su registrovali da je kredit izdat pod neuobičajeno povoljnim uslovima; odobren je 2007. kada je Global Montenegro imao osnivački ulog od svega jednog eura i prije nego što je kupljeno zemljište u Budvi. Dodatna povoljnost je i da krajem 2008. Đukanović i Rajković još nijesu bili u obavezi da plaćaju kamate.

Rajković nije samo ortak u Global Montenegru, već i Đukanovićev kum; ne samo da su vršnjaci, već su se i školovali zajedno. U galeriji drugih premijerovih kumova, Rajković je neko ko Đukanovića poznaje bezmalo cijeli život; na primjer, polagali su ispite kod prof. Veselina Vukotića.

Kraj školovanja nekako se poklopio s Đukanovićevim političkim usponom u koji je, iz sijenke, bio uključen i Rajković. Tokom izbornih kampanja 1990-ih, brinuo je da pokretne bine Đukanovićeve partije budu dobro ozvučene i osvijetljene.

Ali, postojali su i drugi aranžmani. U podgoričkom hotelu Ljubović, u doba sankcija, Rajković je imao kancelariju iz koje je vodio diskretne poslove s naftom. Kasnije je, nakon privatizacije, imenovan za člana Upravnog odbora Jugopetrola.

Državni službenik Rajković je postao 1998. kao direktor Trećeg kanala TVCG. U to vrijeme je Stanko Subotić-Cane isplatio Aleksandru Tijaniću nagradu za osmišljavanje koncepta Trećeg kanala.

Između 2001. i 2004. Rajković je direktor dnevnog lista Publika. Nakon niza problema, od navigacije uređivačke politike do tužbe šefa tajne službe Duška Markovića, Rajković je Publiku, za jedan euro, prodao Zoranu Bećiroviću-Ćoću.

Od sredine 1990-ih Rajković je vlasnik festivala Sunčane skale. U međuvremenu je pokrenuo Radio Gorica, ali i (neuspješno) lansirao cigarete Yes. Osnovao je i firmu za prodaju automobila KIA Montenegro.

Sada je Rajković vlasnik ili suvlasnik i preduzeća: T-Mobile, P&G agenci, PG invest.

To je tek dio njegove poslovne karijere. Najvažnije činjenice jesu da je Rajković do 2004. bio sekretar Nadzornog odbora Eurofonda a do jesenas i predsjednik Upravnog odbora Prve banke CG.

Još 2003. utvrđeno je da Eurofond ne igra po pravima, jer je koristio kratkoročnu novčanu pozajmicu koja je imala sve elemente kredita, prekršivši odredbe pravila da ne može uzimati kredit, založiti ili na bilo koji drugi način opteretiti akcije iz svog portfelja. Ali, Eurofond, u većinskom vlasništvu još jednog kuma, Veselina Barovića, bio je favorizovan izbor premijera Đukanovića. On je objavio kako je svoj vaučer uložio u Eurofond jer ga vode „moji prijatelji”. Rajković je, skupa s Barovićem, osnivač Euroinvesta, menadžment firme za upravljanje Eurofondom. Do 2007. neto vrijednost akcija kompanija iz portfelja Eurofonda je bila iznad 300 miliona eura.

Eurofond je bio testiranje projekta Prve banke. Rajković je 2006. postao predsjednik Upravnog odbora Prve banke. Poput Eurofonda, uslijedila je eksplozija profita; aktiva Prve banke je bila narasla na 500 miliona eura.

Unakrsnim članstvima u odborima direktora i vlasništvu povezanih firmi, te kumovskim i drugim vezama u tajkunskom netvorku, Rajković je dio crnogorske priče o “zarobljavanju države” kroz proces privatizacije.

Iako nominalno prvi čovjek bankarskog čuda, o Rajkoviću se u medijima izvještavalo samo kroz suvoparne poslovne vijesti. Za to su postojali razlozi. Najprije, malo koji medij nije bio nagrađen reklamom Prve banke. Pored toga, Vučko Rajković je osoba sa stilom, rijedak kontrast bahatom profilu jednog crnogorskog tajkuna.

Osim sujetnih optužbi zbog navodnih namještaljki na Sunčanim skalama – u javnosti nije pomenut u bilo kojem drugom negativnom kontekstu. U njegovom društvu svi mogu računati na dobru zabavu; 1990-ih je to bio podgorički noćni klub Brodvej, kasnije žurke na Sunčanim skalama a posljednjih godina VIP lože za Rolingstonse i Madonu.

Ali, kolaps Prve banke nije bio povod za žurku. Rajković je 8. septembra prošle godine dao ostavku ili je smijenjen na skupštini akcionara koja je održana negdje u Kolašinu; razlog nikada nije objavljen.

Iz Centralne banke Crne Gore je, naknadno, saopšteno da su “zbog problematičng poslovanja” naložili smjenu gotovo cjelokupnog menadžmenta Prve banke, uključujući i Rajkovića.

Navodno, Prva banka je često davala kredite na duže rokove nego što ih je sama obezbjeđivala, dok je novac obezbjeđivan po višim kamatama nego što je plasiran. Eskaliralo je lošom naplatom kredita.

Prema legendi, konvencionalni Rajković nije mogao da ubijedi neke ugledne klijente da redovno vraćaju kredite. I uslijedila je, kaže dalje legenda, nezavisno od Rajkovića akcija “od vrata do vrata” u kojoj su neki klijenti nekonvencionalno opomenuti da izvršavaju obaveze.

Na primjer, jesenas je objavljeno kako je kum Barović među najzaduženijim kijentima. Dug prema Prvoj banci je u januaru iznosio najmanje pet miliona eura. I novac je, akcijom “od vrata do vrata”, do te sume ubrzanim tempom vraćan prodajom vaučerski kupljenih nekretnina u državnom vlasništvu. Ali, dug još nije bio izmiren; oglašena je prodaja Eurofondovog hotela Grand na Cetinju a nedavno je Prva banka “zbog kašnjenja vraćanja kredita” za 6,7 miliona stavila na prodaju Barovićev Siti park u Bijelom Polju.

To je naknadno poravnanje računa nastalih dok je Rajković bio predsjednik Upravnog odbora banke. Rajković je i dalje član Eurofondovog Odbora direktora Solane Bajo Sekulić – ranijeg državnog preduzeća u stečaju koje raspolaže ogromnim zemljištem na atraktivnim lokacijama.

U izvještaju Državne revizorske institucije, jesenas se tvrdilo da su neki ministri u domaćim bankama tajno deponovali pare ministarstava u iznosima od ukupno 18 miliona eura; nije precizirano o kojim se bankama radi, ali je poznato da kod Prve banke većina državnih organa i javnih preduzeća imaju otvorene račune.

Vrhovna državna tužiteljica Ranka Čarapić u januaru je izjavila kako je otvoren predmet o poslovanju Prve banke. “Nakon proučavanja dostavljene informacije i dokaza, predmet sam, sa uputstvom, dostavila Odjeljenju za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina”, saopštila je Čarapićeva.
Tužilaštvo je od Centralne banke prethodno zatražilo detaljan izveštaj o poslovanju Prve banke od 2006. godine; još uvijek nijesu objavljeni rezultati istrage. Nije objašnjeno ni kako je Prva banka postala nelikvidna – kako glasi službeno objašnjenje za davanje državnog kredita od 44 miliona eura.

Nedostatak objašnjenja produbljuje sumnje. Kada je 11. decembra prošle godine tužiteljka Čarapić iz Centralne banke inicijalno obaviještena o „postojanju osnova sumnje da su odgovorni u njoj (Prvoj banci), nezakonitim postupanjem, ugrozili prava svojih deponenata i povjerilaca”, Vlada Crne Gore je isti dan, zauzvrat, jednoglasnom odlukom, odobrila kredit ovoj banci. Na osnovu te odluke je i Rajković 19. decembra sklopio s ministrom finansija Igorom Lukšićem ugovor o zalogu 2,22 odsto akcija svoje firme P&G agenci u Prvoj banci.

I Đukanović, premijer i akcionar, naravno, pozvao je da se ispita poslovanje Prve banke, što uključuje i provjeru Rajkovićeve djelatnosti. Zakon o bankama predviđa da su članovi upravnih odbora (sada preimenovani u odbore direktora) dužni da svojom imovinom nadoknade štete nastale u poslovanju banaka. Vjerujete li u mogućnost da Rajković, kum i ortak Đukanovića u Global Montenegru, namiruje štete nastale poslovanjem Prve banke?

Advertisements