Izvor: Mina

AICrnogorske Vlasti nijesu riješile pitanje nekažnjivosti nasilnih nestanaka, navodnih političkih ubistava i policijskog zlostavljanja, navodi se u najnovijem izvještaju međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava Amnesty international.

U izvještaju se tvrdi da je novinarima u Crnoj Gori prošle godine bila uskraćena sloboda izražavanja, a Romima, uključujući izbjeglice sa Kosova, onemogućen pristup osnovnim pravima.

Ocijenjeno je da sporo napreduju sudske istrage o prinudnom nestanku 83 bosanska Muslimana/Bošnjaka 1992. godine koji su iz Bosne i Hercegovine pobjegli u Crnu Goru.

„U maju je penzionisani visoki policijski službenik svjedočio da je tadašnji ministar unutrašnjih poslova Pavle Bulatovic naredio hapšenje i izručenje Bošnjaka Vojsci bosanskih Srba. U junu je Milo Đukanović, takođe premijer 1992. godine, negirao da je znao za deportacije“, navodi se u izvještaju.

Dodaje se i da je Vlada 25. decembra prošle godine priznala odgovornost države za prinudne nestanke.

„U ovoj odluci koja je bez presedana, pristali su da obezbijede reparacije za devet previživjelih osoba i njihove porodice, kao i za rodbinu osoba koje su poginule usljed nezakonite deportacije od strane crnogorske policije vojnim snagama bosanskih Srba“, kaže se u izvještaju.

U Amnestiju tvrde da nije bilo napretka u privođenju pravdi odgovornih za navodnu torturu nad određenim članovima grupe Albanaca koji su uhapšeni u septembru 2006. u okviru operacije Orlov let.

Navodi se i da je pet članova Specijalne anti-terorističke jedinice uključenih u operaciju Orlov let osuđeno na tri mjeseca zatvora zbog zlostavljanja Petera Siništaja, oca jednog od pritvorenika.

U Amnestiju navode da su protiv novinara, koji su se kritički odnosili prema vladi, prošle godine pokretane tužbe za klevetu.

„U maju je Željko Ivanović, izvršni direktor Vijesti, koji je optužio premijera Mila Đukanovića za saučesništvo u napadu na njega 2007. godine, osuđen za nanošenje duševnih bolova premijeru i kažnjen sa 20 hiljada EUR“, kaže se u izvještaju.

Vlasti nijesu, kako se navodi, riješili pitanje diskriminacije Roma, čija većina nema pristup državljanstvu zbog neposjedovanja ličnih dokumenata. „Zato im onemogućen pristup osnovnim pravima“.

„Procjenjuje se da je 60 odsto romske djece onemogućen pristup obrazovanju i da je oko 82 odsto odraslih nezaposleno“, kaže se u izvještaju.

Iz Amnestija podsjećaju da je Agencija Ujedinjenih nacija za izbjeglice saopštila da 4.458 Roma, Aškalija i Egipćana, izbjeglih sa Kosova, borave u Crnoj Gori i budući da se smatraju interno raseljenim licima i da im je uskraćen izbjeglički status, u opasnosti su od apatridije.