Izvor: Vijesti

hitmanDok se preduzeća širom svijeta bore za opstanak, italijanska mafija proživljava zlatne trenutke. Razna italijanska udruženja organizovanog kriminala – često u govoru objedinjena kao Mafia Inc. – halapljivo grabe benzinske stanice, silom dobijaju franšize za supermarkete, daju pozajmice preduzećima kojima je očajnički potrebna gotovina, preuzimaju restorane i kupuju zgrade u mondenskim četvrtima u Rimu i Milanu, kazali su istražitelji.

Ovi mafijaši imaju dosta onoga što ovih dana nedostaje preduzećima – likvidnosti – kao i vjekovima građenu stručnost vrebanja ranjivih, kojih u aktuelnoj finansijskoj krizi ima sve više.

Sve to znači da je mafija slobodna da utopi gotovinu u dvije oblasti koje leže u srcu globalne krize: u tržišta nekretnina i kredite.

Kriminalna udruženja cvjetaju sa milijardama eura od iznuđivanja, šverca droge i uspješne prodaje lažne kreatorske odjeće napravljene u Kini specijalno za italijansku mafiju – što je sve unosnija trgovina, budući da teško pogođeni potrošači gledaju da prođu što jeftinije, kazali su u nedavnim intervjuima tužioci i policija.

Za mafijaške bosove, globalna ekonomska kriza je „samo prednost“, kazao je tužilac za borbu protiv mafije Franko Roberti u njegovoj kancelariji u Napulju, haotičnom lučkom gradu gdje je smještena Kamora, jedna od najvećih italijanskih kriminalnih organizacija.

Italija je postigla spektakularan uspjeh u decenijama dugoj borbi protiv mafije, uhapsivši glavne bosove, ubijedivši pokajnike da svjedoče i ohrabrivši obične građane da se suprotstave iznuđivanju.

Međutim, mafija nastavlja da se razvija – a njeni porivi proteklih godina da prigrabi gomilu legitimnih preduzeća su se u vremenu krize debelo isplatili.

U Rimu, u skupim četvrtima oko Španskih stepenica, Trga Navona i Fontane di Trevi, mafijaši grabe nekretnine, kazao je tužilac za borbu protiv mafije Đankarlo Kapaldo u intervjuu u sudnici. U istragama onoga što je Kapaldo nazvao „indikacija“ da mafijaši preuzimaju hotele, restorane i kafiće u Rimu, policija je zaplijenila imovinu nekih od ovih preduzeća, mada ustanova ostaje otvorena.

„Ovim mjestima se dobro upravlja, jer oni žele da zarađuju novac“, kazao je Kapaldo. On je odbio da imenuje ustanove jer je istraga i dalje u toku, rekavši samo „da ćete neke od njih naći u turističkim vodičima“.

Kapaldova kancelarija je takođe zaplijenila predstavništva pojedinih proizvođača automobila u Rimu od osumnjičenih kamorista ili njihovih saveznika. „Kamora zarađuje novac ovdje na jugu, ali ga investira u legalne poslove na sjeveru“, kazao je policijski general za carine i poreze Đovani Mainolfi u njegovoj kancelariji u Napulju. Ukoliko mafijaši izgrade luksuzna mjesta na uglavnom nerazvijenom jugu „oni će štrčati, ali ako to urade u Milanu… stopiće se sa ostalima“, kazao je Mainolfi. U operaciji pod šifrovanim imenom „lak novac“, policija je ove godine zaplijenila hotel u ekskluzivnom toskanskom primorskom odmaralištu Punta Ala, kao i supermarket, dva „ferarija“, benzinsku stanicu u bogatom sjevernom regionu Ređo Emilija i ostalu imovinu, ukupne vrijednosti od 30 miliona eura. Vjeruje se da je sve to bilo u vlasništvu Kamore, izgrađeno od novca od droge.

Budući da je svjetska finansijska kriza uglavnom pogodila Italiju u prvim mjesecima ove godine, prerano je reći koliko bi još profita mogao ostvariti organizovani kriminal.

Vladine istrage su pokazale da, dok peru nezakonite prihode, mafijaški bosovi sve više premještaju njihov novac sa nerazvijenog juga, gdje su udruženja ukorijenjena, u bogati centralni i sjeverni dio Italije.

U martu, italijanske obavještajne službe upozorile su u jednom izvještaju da porast nezaposlenosti i kreditna kriza mogu pomoći kriminalnim udruženjima da pruže pipke na veliki dio nacionalnog poslovnog sektora, uključujući supermarkete, nekretnine i turizam.

Glavni izvor skorije stečene snage mafije – drevna praksa zelenašenja – cvjeta, jer banke zadržavaju gotovinu, što mafiji omogućava da se okomi na zakonite poslove.

Mafijaši su predodređeni da „stiču kontrolu nad poslovima u problemima, posebno putem njihove utvrđene prakse zelenašenja“, kao i da „ugrabe sredstva koja na tržište izlože preduzeća suočena sa krizom likvidnosti“, navodi se u izvještaju obavještajaca.

Mračna predviđanja su po svemu sudeći rezultat pritužbi poslovnih ljudi.

SOS Impresam, italijanski poslovni lobi posvećen borbi protiv organizovanog kriminala, u svom izvještaju sa kraja prošle godine procijenio je da je Kamora „svoj upliv u ekonomiju i društvenu strukturu umnožila za 10, 100, možda i 1000 puta, jačajući svoje poslovno prisustvo u zemlji, Evropi i svijetu“.

U Rimu, pripadnici Kamore ili oni koji rade za njih primjećivani su kako „vise“ na aukcijama koje organizuju zalagaonice kako bi saznali koje su firme u finansijskim nevoljama, rekao je poručnik karabinjera Roberto Kazagrande. Potom se pristupa tim firmama i nudi im se pozajmica koju teško mogu odbiti.

Kamora udzrmanim firmama nudi privlačne kamatne stope, računajući da će na kraju postati dio njenog ekonomskog carstva ako vlasnik bude kasnio sa isplatom, rekao je Roberti. Kako bi odagnali sumnju, mafijaši ponekad na čelu firme ostave pravog vlasnika, saopštila je policija.

Mafijaško udruženje Ndrangeta – sa sjedištem u Kalabriji, na „špicu“ italijanske čizme – takođe drsko preuzima kompanije koje su u problemima i prigrabljuje imovinu na sjeveru Italije usred krize na tržištu nekretnina, kažu istražitelji.

Gradonačelnica Đenove Marta Vinćinci na skupu protiv organizovanog kriminala održanog krajem ovog proljeća u Napulju, rekla je da šefovi mafije u Đenovi, naročito iz Ndrangete, „gutaju cijele kvartove“ i vrše pritisak na trgovce da plaćaju „zaštitu“ u toj luci na sjeverozapadu zemlje.

Istražitelji vjeruju da je cvjetanje veza sa kolumbijskim narko-kartelima pomoglo Ndrangeti da pretekne sicilijansku Koza nostru u međunarodnom švercu droge.

Koza nostra je zadnjih godina zadobila niz udaraca. Šefovi koji su dugo bili u bjekstvu bivaju hvatani, a počela je da se učvršćuje i pobuna poslovnih ljudi na ostrvu protiv plaćanja „zaštite“. Međutim, revolt protiv iznuđivanja nije dovoljno rasprostranjen da bi značajnije oslabio kofere sicilijanske mafije, primijećeno je u izvještaju obavještajne službe.

Italijanskoj mafiji je naročito izazovna nedavna „eksplozija“ supermarketa, što godi potrošačima dugo frustriranim ograničenim vremenom i izborom koje su im nudile manje radnje.

Vlasti su prošle godine na Siciliji konfiskovale sredstva vrijedna 700 miliona dolara(tadašnjih 900 miliona), među kojima i artikle iz supermarketa, od jednog biznismena koji je bio poznat kao „kralj supermarketa“ na ostrvu a sumnjalo se da omogućava Koza nostri da njegov posao koristi za pranje novca.

Tužioci iz Palerma su rekli da se ime vlasnika pojavilo na bilješkama Bernarda Provencana, koji je dugo bio „šef svih šefova“ u bjekstvu, a uhvaćen je 2006. godine.

Na prihodima italijanskih kriminalnih udruženja pozavidjele bi ovih dana i mnoge kompanije koje se nalaze na berzi – mada, naravno, mafijaši teško da objavljuju godišnje izvještaje.
Organizacija Eurispes, sa sjedištem u Rimu, procijenila je da je u 2008, „Mafija Inc.“ zaradila 130 milijardi eura ili oko osam procenata italijanskog BDP, od kriminalnih aktivnosti, skoro pola od toga od šverca droge.

Eurispes, koja se bavi analizom društvenih, ekonomskih i kriminalnih trendova, saopštila je da je zelenašenje donijelo oko 12,6 milijardi eura. Procjenjuje se da oko 180.000 trgovaca i drugih poslovnih ljudi pozajmice, direktno ili indirektno, dobija preko organizovanog kriminala u Italiji.

U izvještaju obavještajnih službi predviđa se da će mafijaši pojačati proizvodnju falsifikata „firmiranih“ proizvoda, imajući u vidu očigledno povećano interesovanje potrošača za robu lažnih kreatora. Organizacija Eurispes predviđa da je ovaj posao u razvoju prošle godine mafiji donio oko 6,3 milijarde eura.

Napuljski tužilac za organizovani kriminal Roberti kaže da je Kamora pojačala ono što je nekada bilo poznato kao kućna radinost, u kojoj šefovi kriminalnih klanova stvaraju čvršće veze sa mafijašima u Kini, gdje se sada lažna odjeća i druge stvari u ogromnim količinama za mafiju prave u fabrikama.

Švercovanje lažnih proizvoda – za koje istražitelji vjeruju da Kamora pojačava u Sjedinjenim Državama, Francuskoj, Britaniji i Njemačkoj – sada postaje profitabilnije za napuljsko mafijaško udruženje od dilovanja kokaina i hašiša, kaže Mainolfi, general carinske i poreske policije.

Prema njegovoj računici, Kamora na svaki euro uložen u proizvodnju nekog lažnog proizvoda zaradi 10 eura, dok na svaki euro uložen u šverc droge, zaradi šest ili sedam eura.

Lažna roba koja se prodaje na uličnim štandovima i radnjama u oblasti Napulja i Rima, u tonama stiže u napuljsku raštrkanu i haotičnu luku, u kojoj carinici uspijevaju da provjere svega pet procenata kontejnera koji se istovaruju, rekao je Mainolfi.