Izvor: Dan

eiuLondonski institut u svom indeksu demokratije Crnoj Gori dao 65. mjesto~Brisel status kandidata vjerovatno neće odobriti ni do kraja 2010. godine.

Veliki uticaj stranih sila na Vladu, slaba javna administracija, vlast koja vlada sistemom političke patronaže i stoga jedina u istočnoj Evropi nije smijenjena od pada Berlinskog zida, kao i uticaj organizovanog kriminala i korupcije ključni su izazovi za Crnu Goru do kraja 2009. godine, objavio je londonski Ekonomist intelidžens junit (EIU).

Ugledna firma za političke i ekonomske analize, analitičko krilo lista “Ekonomist”, svrstava Crnu Goru na 65. mjesto u svijetu po kvalitetu njenog političko-pravnog sistema, karakterišući je kao “nepotpunu demokratiju”. Ta kategorija je, ipak, nešto bolja od “hibridnih režima”, koju EIU daje nekim afričkim i azijskim zemljama.

U godišnjem izvještaju, dostupnom “Danu”, predviđa se da će članstvo u EU biti glavni spoljnopolitički prioritet Crne Gore, ali da nije vjerovatno da odluka o davanju statusa kandidata bude donijeta do kraja 2010. godine.

Londonski institut tvrdi da Crna Gora kategoriju “nepotpune demokratije” dijeli sa 20 nekadašnjih komunističkih zemalja, da je negativna strana što je otvorila političke odluke projekcijama stranih sila a pozitivna ocjena da su izbori u velikoj mjeri regularni i fer.

– Političke organizacije i civilno društvo su slobodni, a transfer vlasti nakon nedavnih izbora je bio miran. To, naravno, nije bio problem, s obzirom na to da DPS ima praktično monopol nad vlašću još od ranih 90-ih godina. Crnoj Gori je dat dobar rejting u zaštiti garantovanih građanskih prava, ali javna uprava, slaba, narušava demokratiju u praksi – piše u izvještaju EIU-a, koji ima veliki broj klijenata među vladama i korporacijama širom svijeta.

Ocijenjeno je da Crna Gora ima loš rejting u dijelu funkcionisanja Vlade, a da su lokalne samouprave pod pritiskom EU da pojačaju kapacitete i stvore uslove za vladavinu prava.

– Evropska komisija je često izražavala zabrinutost zbog ustavne i pravne nesigurnosti, politizacije administrativnog sistema, slabih mogućnosti za primjenu, visokog nivoa korupcije i uticaja oganizovanog kriminala – stoji u izvještaju.

Intelidžens junit Crnoj Gori daje malo poena i za političku kulturu. Tvrdi se da je to dijelom što DPS već dvije decenije vlada koristeći političku patronažu, čime kontroliše sve državne funkcije, a dijelom jer opozicija često napušta Skupštinu, umjesto da argumente izloži u predstavničkom domu. Treba reći i da skor za Crnu Goru, po analizi londonskog instituta, nije bio mnogo različit ni za 2007. godinu, kada je bila na 66. mjestu.

– Ocjene za Crnu Goru u dijelu političke kulture, zaštite građanskih prava i sloboda i političke participacije mogu biti još slabije, zato što pad ekonomskog razvoja nakon godina rasta vodi ka gubitku povjerenja građana u demokratiju. Pad ekonomskog rasta bi se uz to mogao odraziti i na smanjenje podrške javnosti aplikaciji za EU – upozoravaju iz Ekonomist intelidžens junita.
U dijelu o spoljnopolitičkim ciljevima vlasti navodi se da se vlast u Podgorici nadala da će iskoristiti predsjedavanje Češke EU (koje traje do kraja juna), jer je ta zemlja prošle godine izjavila kako je zapadni Balkan na vrhu njenih prioriteta. Ukazano je da su političke komplikacije u Pragu i pad tamošnje vlade bili dodatni problem za integracije Crne Gore.

– To uključuje i jako neraspoloženje prema daljem proširenju EU, posebno nakon što su Irci na prošlogodišnjem referendumu odbacili reformski Lisabonski ugovor. Ukoliko planirani novi referendum završi tako da ugovor opet ne bude prihvaćen, to bi moglo odložiti odluku da Crna Gora dobije status kandidata za članstvo u EU – ističe se u izvještaju EIU-a.

Naglašeno je pri tom da je za crnogorsku vladu najveći problem u NATO integracijama što istraživanja javnog mnjenja pokazuju kako većina građana ne želi članstvo u tom vojnom savezu.

Ekonomist intelidžines junit za potrebe svojih klijenata redovno objavljuje izvještaje o zapadnom Balkanu i Crnoj Gori. Ovaj londonski institut tokom godine analizira stanje u skoro svim međunarodno priznatim i nezavisnim državama u svijetu.

Parlamentari izbori održani prošlog marta ostavili su opoziciju u slabijem položaju nego ranije, ali su definitivno pokazali da i sa sumornim predviđanjima u ekonomiji većina građana ne želi da glasa protiv DPS-a, objavio je EIU.

– Stil DPS-a je da se duboko ukorijeni u društvo, gdje je patronaža onih koji su na vlasti od izuzetne važnosti za zapošljavanje i poboljšanje socijalnog statusa. Takva praksa bila je predmet opšte kritike – podvlači u izvještaju londonski institut.

U dijelu ekonomskih perspektiva glavni izazov za novu vladu biće očuvanje fiskalne stabilnosti i smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, tvrdi EIU.

– Finansijska situacija biće sve gora i zato će vjerovatno Vlada pribjeći ugovorima sa stranim bankama. Ukoliko se desi, a sve je izvjesniji, kolaps podgoričkog Kombinata aluminijuma, to će onda imati ozbiljne kratkoročne posljedice, posebno ogroman rast nezaposlenosti – upozorava EIU.

Što se tiče opozicije, kako se navodi u izvještaju EIU, ona je podijeljena i njen uticaj je zasad ograničen.

– Za razliku od vladajuće većine, opozicija je stalno u stanju fragmentacije, a posebno se to vidjelo uoči izbora u martu. U ambijentu nakon referenduma o državnoj samostalnosti, dio opozicije ostaje ograničen samo na prosrpske glasače, a biračko tijelo vladine koalicije ostaje prilično disciplinovano i “zaključano” za opozicione stranke – kaže se u izvještaju.

Iako je crnogorska vlada iz Brisela upozorena prošle godine da nema zajedničkog stava svih država članica EU da se nastavi sa proširenjem na zapadni Balkan, ona je svejedno podnijela aplikaciju za status kandidata, navedeno je u izvještaju EIU.

– Iako je aplikacija procesuirana, javljeno je da je prethodnih mjeseci prema tome bilo određenih rezervi, posebno od strane predstavnika Njemačke, Holandije i Belgije – napominje londonski institut.

Iako je pozicija Mila Đukanovića i njegove DPS stabilna, posebno nakon nedavnih izbora, on će morati da se nosi sa nekim značajnim izazovima idućih mjeseci, možda čak i sa etničkim tenzijama i socijalnim nemirima, prognozira Ekonomist intelidžens junit.

Potvrdu da Đukanović dominira EIU vidi u odluci da prizna nezavisnost Kosova od Srbije početkom oktobra prošle godine, iako je znao da velika većina građana to ne podržava, ali zato nije kažnjen na izborima.

– Izbornom uspjehu DPS prošlog marta prethodio je Đukanovićev povratak na mjesto premijera sredinom februara 2008. i pobjeda Filipa Vujanovića na izborima za šefa države par mjeseci kasnije. Sada, Đukanović će ostati na mjestu predsjednika Vlade, ali će možda nakon izvjesnog perioda odlučiti da se povuče i posveti privatnom biznisu. Treba reći da je nakon povlačenja, poslije izbora 2006, mnogo posmatrača vjerovalo kako Đukanović sa pozicije lidera stranke iza scene vodi glavnu riječ u Vladi – ističe EIU.

Ocijenjeno je da je jedan od glavnih razloga njegovog ostanka na državnoj funkciji nakon izbora prošlog kriza koja se sve više osjeća u Crnoj Gori i ukazano da će se, osim sa tim izazovom, Đukanović nositi i sa rukovodstvom SDP-a, manjim partnerom u vladajućoj koaliciji.

Ekonomist intelidžens junit naglašava da je bilo optužbi kako je Milo Đukanović umiješan u međunarodni šverc cigareta, zbog čega je bio pod istragom u Italiji.

Đukanović se pojavio u Bariju i dao izjavu krajem marta prošle godine, ali iako je kazao da je bio spreman za taj potez u svakom trenutku, sa tužiocima je razgovarao kao lice zaštićeno diplomatskim imunitetom.

– On je ove optužbe uvijek negirao, s tim da je istraga u Italiji bila faktor o kojem se nerijetko razgovaralo. Često je ocjenjivano i kako je Đukanović bio pod međunarodnim pritiskom da se povuče sa državnih funkcija, ali i da je njegov povratak 2008. godine bio motivisan potrebom da dobije diplomatski imunitet, koji mu funkcija premijera garantuje – navode u EIU.

Advertisements