Izvor: Dan

vcgNije u potpunosti jasna ni neutemeljena odredba da je policija nosilac borbe protiv terorizma, a da se vojska, koja raspolaže sa efikasnijim sredstvima i naoružanjem većeg kalibra, može angažovati kao podrška policije u borbi protiv terorizma, kazao je Bukvić.

Prema njegovim riječima, pitanje je da li vojska koja je ljudstvom popunjena oko 86 odsto i sa prisutnim nasljeđem bivše Vojske Srbije i Crne Gore, može odgovoriti svojim zadacima u miru.

Bukvić je naveo i da je pitanje koji su to bezbjednosni izazovi, rizici i prijetnje kojima se vojska može suprotstaviti i eliminisati ih, kao i šta poreski obveznici dobijaju za utrošena sredstva za sistem odbrane.

On smatra da ključnu ulogu u reformi sektora bezbjednosti treba da ima parlament. „On utvrđuje strategiju nacionalne bezbjednosti i odbrane, kojom politički artikuliše svoje viđenje izazova, prijetnji i rizika za bezbjednost države.

„Parlament treba da definiše i odnos države prema subregionalnoj, regionalnoj i globalnoj bezbjednosti, te bezbjednosnoj, bilatelarnoj i multilateralnoj saradnji. Ministar je trebalo da ponudi parlamentu ili da od njega zahtjeva da napravi i usvoji državni plan reforme Vojske, kazao je Bukvić.

On tvrdi da se reforma ne može ostvariti na bazi uredbe, naređenja ili naloga ministra odbrane, jer Ministarstvo treba da napravi plan, a njega izvršna vlast da predoči parlamentu na usvajanje.

„Takav dokumenat mora da počiva na nepristrasnoj ocjeni prirode sadašnje vojske i jasnom viđenju njenog budućeg izgleda. On treba, ujedno, da sadrži popis poslova i poduhvata za pretvaranje imajuće željenu Vojsku, s preciznom cijenom koštanja reformskog poduhvata, objasnio je Bukvić.

On je podsjetio da je od strateških dokumenata za odbranu, a u skladu sa Ustavom, za sada usvojena samo Strategija nacionalne bezbjednosti i Strategija odbrane.

Bukvić je kazao da je, kako na vrijeme nije bio formirano Ministarstvo odbrane, na dijelu bio pokušaj generala da sami reformišu vojsku. „Poznato je, međutim, da vojska, policija i tajne službe, kao uostalom i druge slične institucije, ne mogu same sebe da reformišu.

Bukvić tvrdi da je sadašnja organizacijsko-formacijska struktura Vojske Crne Gore sa jednom brigadom KoV, vazduhoplovnom bazom, mornaricom, centrom za obuku, logističkom bazom i počasnom gardom, daleko od NATO standarda.

„Postavlja se pitanje, koje su to borbene mogućnosti Vojske kada ona ima 2.356 pripadnika, a po NATO standardima brojno stanje brigade je oko 3,5 hiljada pripadnika, naveo je on.

Pitanje je, kako je dodao, da li brigada KoV, sa oko hiljadu pripadnika, može borbeno da se upoređuje sa brigadama koje su stvarno po NATO standardima, poput 72. brigade Vojske Slovenije, koja u svom sastavu ima šest bataljona i dvije čete.

Bukvić je kazao da Generalštab Vojske Crna Gore, u cilju racionalizacije, umjesto 105 ima 72 pripadnika, ocjenjujući da to nije stvarno smanjenje ukupnog brojnog stanja, jer su Odjeljenja za ljudske resurse i logistiku sada u sastavu Ministrstva za odbranu, gdje je povećan broj pripadnika.

„Bez ta dva odjeljena Generalštab nije strktuiran po NATO standardima, rekao je on, objašnjavajući i da stare jedinice još nijesu rasformirane, a nove formirane.

Bukvić je podsjetio da je resorni ministar kazao da je popunjenost Vojske oko 86 odsto i da nedostaje oko 340 vojnika po ugovoru. „Popunjenost vojnicima po ugovoru je oko 60 odsto i teško je očekivati da će se ona poboljšati sa platom od 320 eura.

On je rekao da bi bila bolja popunjenost Vojske da je ostala regrutna obaveza, kao i da bi se primanja profesionalnih pripadnika mogla značajnije poboljšati jer bi se smanjio njihov broj.