Izvor: Monitor

nuclZvaničnici u Tirani više nemaju dileme: u toj zemlji gradiće se nuklearna elektrana. Već je određena i lokacija: objekat će se nalaziti na mjestu na kojem rijeka Bojana otiče iz Skadarskog jezera. Jer, voda najvećeg jezera na Balkanu dovoljna je za hlađenje reaktora, a topla voda bi se ispuštala u Bojanu, odnosno u Jadransko more. O posljedicama po ekosistem tih voda, u Tirani, čini se, niko još ne razmišlja.

Sporazum o gradnji nuklearke potpisaće krajem ovog mjeseca predsjednici vlada Albanije i Hrvatske Salji Beriša i Ivo Sanader. To je dogovoreno tokom nedavne posjete hrvatskog vicepremijera Damira Polančeca Tirani.

Javnosti su saopšteni i neki detalji budućeg sporazuma. Centrala će koštati oko pet milijardi dolara, a njen kapacitet će biti od 1.200 do 1.500 megavata. Očekuje se da će se gradnja nuklearke povjeriti Hrvatskoj elektroprivredi.

Učešće Hrvatske u gradnji elektrane trebalo bi da bude najveća hrvatska investicija u inostranstvu, vrijedna oko četiri milijarde dolara. Zato bi veći dio energije proizvedene u nuklearki kod Skadra išao Hrvatskoj.

Prema memorandumu o saradnji, dvije vlade formiraće radnu grupu od deset eksperata, po pet sa obje strane, koja će se brinuti o tehničkoj strani realizacije ovog velikog projekta. Na hrvatskoj strani to će biti stručnjaci sa iskustvom stečenim u gradnji i radu nuklearke Krško.

U Podgorici su skeptični prema najavama da se u neposrednoj blizini zajedničke granice gradi atomska centrala. Crnogorski predsjednik Filip Vujanović je rekao da se radi o „osjetljivom pitanju i da Vlada mora da vodi računa o ekološkoj poziciji Crne Gore”.

Nešto određeniji je u prvoj reakciji bio pomoćnik ministra za turizam i zaštitu životne sredine Siniša Stanković. On je kazao da bi gradnja nuklearke mogla pogoršati odnose dviju zemalja. Kasnije je ublažio stav i izrazio uvjerenje da do realizacije tog projekta neće doći. „Put je dosta dug, obično je od ideje, odnosno faze u kojoj se sada nalazi Albanija do trenutka puštanja nuklearne elektrane u rad potrebno, u prosjeku, oko dvije decenije. Do tog perioda ćemo,uvjeren sam, i mi i Albanija biti članice Evropske unije, tako da će okolnosti već, nadajmo se, sredinom naredne decenije, biti potpuno drugačije od sadašnjih.”

Svoje jasno protivljenje iskazali su predstavnici ekoloških organizacija. Čelnik ulcinjske organizacije Zeleni korak Dželal Hodžić kaže za Monitor da bi izgradnja nuklearke bila katastrofalna za životinjski i biljni svijet u Skadarskom jezeru i Bojani. On se najviše pribojava nesavjesnosti u radu. „U slučaju neke havarije, kao što je to bilo u Černobilu, Skadar i Ulcinj bi zauvijek bili zbrisani sa lica Zemlje”, tvrdi Hodžić.
On se, ipak, nada da do izgradnje nuklearke neće doći. Evropska Komisija je saopštila da Albanija mora učiniti „gigantske korake da bi dostigla i ispunila uslove za gradnju atomske centrale”.

„Niko ne treba da se pribojava od realizacije tog projekta. Mi nudimo sve garancije za proizvodnju sigurne nuklearne energije četvrte generacije”, nastoji domaću i stranu javnost uvjeriti albanski ministar ekonomije i energetike Genc Ruli.

Eksperti ističu da Albanija nema nikakva iskustva u toj oblasti, kao ni potrebnu infrastrukturu, ali i da i Tirana i Zagreb imaju jake razloge da ovaj projekat dovedu do kraja. Naime, gradnja atomske elektrane mogla bi Albaniju da pretvori iz zemlje koju hronično muče dnevni nestanci struje u regionalni energetski centar.