Izvor: Seebiz

dub‘Svaka procjena ekonomskih kretanja mora početi od realnog stanja gospodarstva. Međutim koje je realno stanje hrvatskog gospodarstva? MMF tvrdi kako realna stopa rasta BDP-a iznosi -4 posto, vlada je na posljednjem rebalansu rekla kako bi isti trebao iznositi minus dva posto dok Bečki institut govori kako bi isti treba biti -4,5 posto“ izjavio je na današnjem okruglom stolu u organizaciji Hrvatskog društva ekonomista, izaslanik predsjednika RH Stjepana Mesića Dubravko Radošević.

Nadodao je i kako je za ostvarivanje uspješnih antirecesijkih mjera potreban društveni ugovor te sporazum o preraspodjeli tereta koji bi se napravio sa socijalnim partnerima i sindikatima.

„Može se reći kako u Hrvatskoj svjedočimo početku ‘credit cruncha’ ukoliko gledamo bankarski sektor. Događa se također i kriza u realnom sektoru i na tržištu nekretnina a dolazi i do pada izvoza i deprecijacijskih pritisaka.“

„Može se reći kako u Hrvatskoj svjedočimo početku ‘credit cruncha’ ukoliko gledamo bankarski sektor. Događa se također i kriza u realnom sektoru i na tržištu nekretnina a dolazi i do pada izvoza i deprecijacijskih pritisaka,“ rekao je Radošević.

Naglasio je i da su restrikcije HNB-a bile djelotvorne, no došlo je do povećanja kamatne stope koja se mijenjala od pet, šest posto pa do rekordnih 42 posto, pri čemu se misli na prekonoćnu pozajmicu od banaka. Radošević je poprilično pesimistično najavio i da bi moglo doći i do porasta nelikvidnosti te širenja lanca neplaćanja te do konačnog kreditnog sloma, pada investicija, problema s isplatom mirovina, širenja siromaštva, političke nestabilnosti itd. Doduše, ustvrdio je kako se Hrvatska još uvijek nema razloga bojati deflatorne depresije, odnosno kombinacije gospodarske depresije i deflacije, što je sada slučaj primjerice u Velikoj Britaniji.

„Kod nas je još uvijek najveći problem javni dug koji je krajem 2008 ako se sve uzme u obzir iznosio gotovo 100 posto BDP-a. Nemoguće nam je bez nove monetarne politike riješiti i problem deficita platne bilance. S druge strane to se sve mora napraviti a da se ujedno i zadrži stabilnost financijskog sustava. Prema postkeynesijanskoj teoriji, a i novoj teoriji MMF-a financijski je sustav sam po sebi nestabilan.

Dubina krize još nije skroz sagledana ali smatra da će dubina krize europskih banaka biti puno veća od one Wall Streeta. Američki ekonomisti tvrde kako najgore tek  dolazi a Hrvatska se sama ne može izolirati od tih kretanja.

Rješenje naše krize je u MMF-u i Europskoj uniji ali ne i u ECB-u jer nažalost nismo članica eurozone. Suradnja s MMF-om morat će se odvijati no po novim osnovama. MMF je također promijenio svoju praksu djelovanja, dozvoljava se fiskalna politika, ali i antideflatorna monetarna politika, tzv. zamka likvidnosti, kako ju je Keynes nazvao. Postoje novi kreditni aranžmani gdje se traži konsenzus između socijalnih partnera. MMF nije baba roga,“ dovršio je Radošević.

Advertisements